Hornjoserbski frazeologiski słownik w interneće

Hornjoserbski frazeologiski słownik w interneće je móžnosć wužiwanja datoweje banki hornjoserbskich frazeologizmow, kotraž bě zakład za wudaće Hornjoserbskeho frazeologiskeho słownika w ćišću: Ivčenko, Anatolij; Wölke, Sonja: Hornjoserbski frazeologiski słownik / Obersorbisches phraseologisches Wörterbuch / Верхнелужицкий фразеологический словарь, Budyšin: Ludowe nakładnistwo Domowina, 2004, 572 S.
Zestajerka a hladarka datoweje banki je dr. Sonja Wölkowa (Serbski institut)




puć ‹puće, dróhu› runać {někomu} [něchtó někomu puć ‹puće, dróhu› runa]
`někomu ćeže a zadźěwki wotstronić´ | `jemandem Schwierigkeiten, Hindernisse aus dem Weg räumen, beseitigen´ jemandem den Weg ebnen

Wörterbuchbelege
někomu puće runać (Radyserb, Hrona 41)
přikłady z literatury
Wěsće su jemu jeho bohate nazhonjenja na polu dramatiki puć runałe; mam za dokonjane dźěło, zo zamó spisowaćel do bohateho cyłka historiskich wobrazow wušiknje swoju fabulu zatwarić, swoje wumyslene wosoby -- literarnych rjekow agěrować dać z historisce znatymi wosobami wokoło Budyskeho měšćanskeho pisarja Pětra z Přišec. (Młynkowa, Wóčko 168) Haj, hdyž wójna normalne žiwjenje rozbije -- su nadobo wšelake stare wěcy, kiž su hižo dołho na łubjach abo w kólnjach w někajkich kutach na wuměnku, jara trěbne; wójna runa puć wróćo do primitiwneho žiwjenja. (A. Nawka, Flinta 142) Prawosć runa njewinowatemu dróhu, zły pak pada ze swojej złósću. (SZ, Při 11,5)

wróćo